LECENJE PSORIJAZE - LEKOVITO BILJE

Branko Suzic vec 35 godina uspesno spravlja melem po receptu svoje majke koja je bila poznati narodni lekar u Bosni.

Tradicija se prenosi sa kolena na koleno nekoliko stotina godina.

Ne postoji opsta terapija za svakoga. Potrebno je ostvariti kontakt sa deda Brankom putem telefona ili licno, nakon cega ce on odrediti nacin upotrebe i broj dana koriscenja melema.



Uobicajeni način primene:

Mesto predvidjeno za mazanje dobro oprati i osušiti.

Naneti sredstvo pre spavanja i ostaviti da se osuši celu noć. Ujutro oprati, osušiti i namazati Pavlovićevom mašću. Uveče ponoviti proces.

Koristiti 10 dana u kontinuitetu.



Posto je Branko vec u 9. deceniji zivota mozete kontaktirati mene i ja cu dogovoriti telefonski razgovor ili susret.

Miroslav Budinski

064 192 03 42

+381 64 192 03 42

budinskim@yahoo.com






Psorijaza

Psorijaza - bolest s nekoliko lica Autor:
dr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog objavljeno u broju 47 (04/06)

Iako u zapisima starih Egipćana na papirusu postoje dokazi o određenim kožnih promjena, opis psorijaze nije pronađen. Ali, u dokumentima koji potječu iz Hipokratove škole (460. - 377. g.p.n.e.). U namjeri da opiše promjene koje karakteriziraju ljuskanje i crvenilo kože, Galen je prvi uveo naziv psora.
Vulgarna psorijaza je bolest kože od koje u Europi boluje jedan do dva posto stanovništva i na čiju učestalost utječu klimatski, društveni i gospodarski činitelji. Najčešće se pojavljuje u drugom i trećem desetljeću života, a podjednako su zahvaćeni muškarci i žene. Karakterizira je pojava upalnih crvenkastih, oštro ograničenih žarišta različite veličine, prekrivenih srebrnkasto-bjelkastim ljuskama. Uz kožu, gotovo su redovito zahvaćeni i oštećeni nokti. U nekim slučajevima može zahvatiti i teško oštetiti zglobove, uzrokujući invaliditet.

Samo naslijeđe nije dovoljno



Iako je uzrok bolesti nepoznat, u 60 do 70 posto oboljelih može se doznati da u široj ili užoj obitelji još netko ima psorijazu, zbog čega se ona dovodi u vezi s naslijeđem. Valja, međutim, istaknuti da se ne nasljeđuje psorijatička morfa, nego samo sklonost pojavi takvih morfi. Dugo se znalo da se psorijaza češće pojavljuje u određenim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije došlo se do spoznaje koji geni imaju ulogu u određivanju sklonosti psorijazi, iako nije poznat točan način nasljeđivanja te sklonosti.
No, za pojavu bolesti ne treba optužiti samo naslijeđe, nego i sudjelovanje nekih drugih čimbenika. Od vanjskih čimbenika u obzir dolaze kemijski, upalni (virusne i bakterijske bolesti kože) i fizikalni (npr. izloženost dugotrajnom pritisku). Uočeno je i da između traume i pojave lezije na koži obično prođe dva do šest tjedana.
Od unutarnjih čimbenika navodi se primjena pojedinih lijekova, neke infektivne bolesti (osobito streptokokne infekcije), trudnoća i porod, hipokalcemija i provođenje različitih dijeta. Osim streptokoknih infekcija, navode se upala sinusa i dišnog sustava te različita stanja u probavnom i genitourinarnom sustavu. U novije vrijeme kod osoba oboljelih od AIDS-a, a koje su otprije bolovale od psorijaze, uočeno je pogoršanje kliničke slike. Pogoršanje je zabilježeno i u slučaju hipokalcemije, dok trudnoća u 50 posto oboljelih smiruje kliničku sliku, iako su opisana i stanja pogoršanja. Od lijekova koji dovode do pogoršanje psorijaze navode se litij, beta-blokatori, antimalarici i interferon. Konzumacija alkohola i sklonost pušenju cigareta također pogoršavaju kliničku sliku.



Psorijaza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako je zamijećeno da se u dvama životnim razdobljima javlja češće: jedan je između 20. i 30. godine života, a drugi između 50. i 60. godine. Iako se u žena javlja češće ranije, tijek bolesti gotovo je isti, s fazama prolaznog smirenja. U usporedbi s atopijskim dermatitisom, psorijaza je manje učestala kod djece. Najčešći oblik psorijaze kod djece je kapljični tip (psoriasis guttata), koji se najčešće javlja sa streptokoknom infekcijom grla.
Navodi se da dvije trećine oboljelih pati od blagog, a samo jedna trećina od težeg oblika psorijaze. U jednom ispitivanju veće grupa bolesnika (ukupno njih 1728), 79,2 posto imalo je promjene na noktima, a do 30 posto psorijatični artritis.
Za razliku od etiologije, patogeneza psorijaze mnogo je bolje objašnjena. Bitna promjena je pojačana mitotska aktivnost (dijeljenje) u stanicama temeljnog sloja epidermisa. Zbog toga epidermis sadrži više slojeva stanica, što se može vidjeti kao zadebljali rožnati sloj sklon ljuštenju. Osim povećanog dijeljenja stanica, ubrzan je i put stanica kroz epidermis, tj. njihovo pomicanje od baze prema površini, zbog čega rožnate stanice ne stignu sazreti i sklone su ljuštenju. Uz to, u podlozi promjena je i jaka upala.


Nekoliko kliničkih manifestacija

Postoje različite kliničke slike psorijaze: folikularna psorijaza vezana uz folikul dlake, promjene veličine kapljice (psoriasis gutatta), promjene veličine kovanog novca (psoriais nummularis) ili u obliku velikih plakova (psoriasis in placibus).
Psorijaza se gotovo redovito javlja na laktovima i koljenima, u vlasištu i predjelu križa. Rjeđe se promjene javljaju u pregibnim regijama kao što su pazusi, prepone i brazde u predjelu stražnjice (psoriasis inversa), ili na dlanovima i tabanima (psoriasis plamoplantaris). Promjene su prilično česte i na noktima, koji izgledaju kao da su nabodeni iglom, uz pojavu žućkastih mrlja i zadebljanja u predjelu ležišta nokta. Tijek bolesti je kroničan, uz poboljšanje i pogoršanje kliničke slike. Ljeti se promjene mogu znatno povući, a zimi obično slijedi pogoršanje. Dijagnoza se potvrđuje na temelju kliničke slike, a prema potrebi i histološkom slikom.


Create a free website with Weebly